RAZVOJ ZDRAVIH PREHRAMBENIH NAVIKA
Zdrave prehrambene navike stječu se od najranije životne dobi. Kako bismo djeci približili zdrav način prehrane, potrebno je pravilno rasporediti obroke i ponuditi raznovrsne namirnice. Djeca svoje prehrambene i životne navike usvajaju promatrajući odrasle osobe, odgojitelje, ali i cijeli stručni tim koji prati dijete tijekom boravka u vrtiću.
Djeca se od prve do treće godine života izdužuju i intenzivno rastu. Tijekom godine dobiju  2 do 3 kilograma na tjelesnoj masi, a narastu približno 12 centimetara. U tom razdoblju energetske potrebe djeteta veće su nego prije, pa se povećava i potreba za vitaminima i mineralima. U tom se periodu formiraju tri glavna obroka i dvije užine, pa se težište prehrane prenosi na hranu koja nije isključivo mliječnog podrijetla.
Nakon što prohodaju, djeca postaju sve aktivnija, pa se često susrećemo s time da teško zadržavaju interes tijekom obroka. U tom razdoblju ne preporučuje se davati djeci orašaste plodove zbog rizika od gušenja i mogućih alergijskih reakcija.
Od četvrte do šeste godine života rast u visinu postupno se usporava, dok na tjelesnoj masi godišnje dobivaju oko 2 do 3 kilograma. U toj se dobi počinju formirati prehrambene navike, pa djeca već oko pete godine života jasno iskazuju želje vezane uz hranu.

Postoji nekoliko vrlo važnih čimbenika o kojima valja voditi računa:

1. očuvanje važnih nutritivnih sastojaka u hrani
2. izbjegavanje neželjenih sastojaka poput prekomjerne količine masnoće, soli i šećera
3. konzumiranje hrane mora biti prilagođeno dobi
4. hrana mora biti organoleptički prihvatljiva (izgled, miris, okus i tekstura)

Uz znanja o namirnicama i njihovoj pripremi, važno je ne zanemariti i druge čimbenike koji utječu na usvajanje i održavanje zdravih prehrambenih navika:

• Prehrambene navike roditelja i ostalih ukućana

Roditelji i drugi članovi obitelji predstavljaju djetetu model ponašanja. Roditelj koji ima zdrave navike hranjenja, šalje djeci uvjerljiviju poruku jer je ona autentična i iskrena. Poznato je da ponašanja imaju veći utjecaj od samih riječi.

• Uključenost u proizvodnju hrane ili nabavku namirnica

Sudjelovanjem u aktivnostima poput sadnje biljaka, brige o biljkama, ubiranja plodova, kao i u nabavci namirnicama (biranje, vaganje, pakiranje, pranje) može učiniti namirnice privlačnijima.

• Uključenost djece u pripremu obroka

Potrebno je pokazati strpljenje, biti poticajan te prepoznati osjećaje djece nakon sudjelovanja u zajedničkoj aktivnosti. Ovakva uključenost ima sličan učinak kao sudjelovanje u proizvodnji hrane ili nabavci namirnica.

• Raspored obroka

Važno je slijediti ritam, a što su djeca mlađa, to je bolje imati predvidljiv raspored obroka. Djeca promjenama u ponašanju često mogu pokazati da su gladni i prije nego što to znaju izraziti riječima.

• Obroci u obitelji

Zajednički obroci poticajno djeluju na usvajanje zdravih prehrambenih navika. To su ugodni rituali tijekom kojih svi članovi obitelji sjede zajedno i dijele iskustva, pri čemu tableti, telefoni i televizori ne bi trebali biti prisutni.

• Izbor jelovnika

Poticajno je uključiti dijete u izradu tjednog jelovnika i saslušati njegove prijedloge.

• Pravila vezana uz nezdrave namirnice

Odrasli su odgovorni za dostupnost i količinu slatkiša koje će dijete konzumirati. Hrana ne može biti nagrada.

• Samostalnost

Djeca se od rane dobi mogu uključiti u samoposluživanje. Važno je osvijestiti kakve poruke šaljemo kroz rituale hranjenja. Tijekom obroka treba ukloniti telefone, televizore, igračke i slikovnice te poticati djecu da se samostalno hrane. Po potrebi ga treba dohraniti, a kako dijete postaje spretnije, pomoć će se postupno smanjivati.
Zdravstvena voditeljica Mateja Bradić, univ.mag.med.techn.

---

Ispiši stranicu